Poslovne vesti - Slovenija

Nakon ovogodišnjeg realnog rasta BDP-a od dva posto, MMF Sloveniji u 2025. predviđa jačanje gospodarske aktivnosti od 2,5 posto, a potom oko 2,7 posto za iduće godine.

Takva će gospodarska dinamika, iako niža nego u godinama prije izbijanja pandemije covida-19 i s oporavkom nakon koronavirusa 2021. godine, prema prognozama fonda, znatno nadmašiti onu članica EU na zapadu i jugu Europe. , čime će Slovenija postupno smanjivati razvojni zaostatak za razvijenijim zemljama Europe.

Dok je ove godine slovenski BDP po stanovniku, izražen u standardima kupovne moći odn t. ja prilagođeni međunarodni dolari, zaustavljeni na vrijednosti od 53.290, trebali bi 2029. dosegnuti 66.680, ako se obistine prognoze MMF-a.

To bi bilo više od očekivane vrijednosti ovog pokazatelja za Italiju, za koju se očekuje porast sa 56.910 standarda kupovne moći ove godine na 64.830 u 2029. Također treba napomenuti da su razvojne razlike unutar Italije velike te da je njen sjeverni dio uglavnom za jedno od razvijenijih područja u Europi, dok je posebno jug zemlje i dalje u stanju lošeg razvoja.

Slovenija bi se do 2029. po BDP-u po stanovniku i kupovnoj moći trebala znatno približiti Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U Francuskoj bi se ovaj pokazatelj trebao povećati sa 60.340 t. ja međunarodnih dolara ove godine do 2029., porasti na 70 150 2029. U Ujedinjenom Kraljevstvu, međutim, očekuje se da će porasti s 58 880 na 68 700 međunarodnih dolara.

Slovenija je prije nekog vremena po tom kriteriju pretekla Grčku, Portugal i Španjolsku, a ta će se razlika zadržati odn. čak i malo povećana. No, Slovenija će i dalje znatno zaostajati za Austrijom, Njemačkom i većinom ostalih članica EU u sjeverozapadnoj i sjevernoj Europi, gdje je spomenuti pokazatelj blizu ili iznad 80.000.

Poljska također ubrzano smanjuje razvojni jaz za nekim zapadnim i južnim europskim članicama EU, gdje se očekuje porast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći s 49.060 u 2024. na 63.450 dolara do 2029. Snažan rast bi trebala zabilježiti Litva, sa 50.600 na 64.790, kao i Češka, sa 50.470 na 62.600.

Unatoč rastu, očekuje se da će Mađarska, Slovačka i iznenađujuće i baltički tigrovi Latvija i Estonija zadržati niže vrijednosti pokazatelja. U Estoniji, koja se često navodi kao ogledni primjer razvoja bivših socijalističkih zemalja, očekuje se rast BDP-a po stanovniku prema standardima kupovne moći do 2029. u odnosu na ovu godinu, npr. podignut sa 45.120 na 55.110.

Međutim, Rumunjska brzo sustiže zapadne zemlje, koja dinamično raste s niske početne točke tijekom tranzicije u kapitalizam u godinama nakon ulaska u EU 2007. godine. Do 2029. njezin bi BDP po stanovniku u standardima kupovne moći već trebao doseći 58.610. U susjednoj Bugarskoj, sa sličnim polazištima, trebao bi iznositi samo 46.600 za usporedbu.

Za to vrijeme u slovenskoj južnoj susjedi Hrvatskoj, koja je 2013. kao posljednja ušla u EU, BDP po stanovniku prema kupovnoj moći ove će godine prema prognozama MMF-a dosegnuti 45.700, a 2029. 57.650.